Besplatna dostava 30-dnevno jamstvo zadovoljstva

Oko svijeta

Kako se dijete smije zvati? Zakoni o imenovanju u Švedskoj, Danskoj, Islandu i Njemačkoj

U Švedskoj imate tri mjeseca da kod Skatteverketa, švedske porezne uprave, zatražite ime i prezime djeteta, a prvi je zahtjev besplatan. Danska i Island daju šest mjeseci i vode popise odobrenih imena za bebe, dok Njemačka nema zakon o tome koja su imena dopuštena, pa su granicu povukli sudovi. Na Islandu je jedna djevojčica petnaest godina bila u državnom registru upisana kao „Stúlka”, što znači „djevojčica”, jer ime koje je dobila nije bilo odobreno za žene.

Tri mjeseca za traženje imena u Švedskoj

Zahtjev podnosi skrbnik djeteta, a dijete mora imati barem jedno ime i jedno prezime. Tko je rodio u Švedskoj i upisan je kao stanovnik, poštom dobiva obrazac. Rok je tri mjeseca od rođenja, a prvi zahtjev ne košta ništa. Pravila su u Zakonu o osobnim imenima iz 2016., koji je na snazi od 1. srpnja 2017.

Ako se propusti rok za prezime, dijete dobiva prezime roditelja koji je rodio. Za ime slijede podsjetnici, a ako se zahtjev i tada ne podnese, može slijediti novčana kazna. Nema ograničenja u broju imena, a može se odabrati i ime koje se tradicionalno povezuje sa suprotnim spolom.

Kasnija promjena imena koštala je u studenome 2026. 250 švedskih kruna, koje se plaćaju unaprijed i ne vraćaju se ako je ime odbijeno. Za dijete mlađe od 12 godina potpisuju svi skrbnici; od 12 do 18 godina potpisuje i dijete.

Švedski zakon isključuje tri vrste imena za bebe

Članak 28. Zakona o osobnim imenima isključuje svako ime koje

  • može izazvati uvredu,
  • se može pretpostaviti da će nositelju stvarati neugodnosti ili
  • je iz nekog drugog razloga neprikladno kao ime.

Dva primjera koja Skatteverket navodi za posljednju skupinu jesu ime preslično prezimenu i ime koje sadrži brojke. U travnju 2018. SVT Västmanland, regionalna javna televizija, objavila je primjere imena koja je Skatteverket odbio, zajedno s obrazloženjima te službe.

  • Lucifer se može smatrati uvredljivim i mogao bi nositelju stvarati neugodnosti.
  • Tholle ima značenje koje bi nositelju moglo stvarati neugodnosti.
  • Diaz je izrazito prezime, a prezimena kao imena ne odgovaraju švedskom običaju imenovanja.
  • Åby je naziv mjesta i jezično ne može biti osobno ime.
  • Pysen se jezično ne može smatrati imenom i češće se koristi kao nadimak.
  • Money Penny je zaustavljeno jer Money znači „novac”.

Švedski sudovi odobrili su Q i J kao dječačka imena

Slovo Q prošlo je kroz tri suda. Par je htio sina nazvati Q, prema likovima iz filmova o Jamesu Bondu i serije Star Trek, rekli su. Skatteverket je odbio jer je ocijenio da jedno slovo nije prikladno kao ime, a oba niža suda složila su se s tim. „Izbor imena toliko je osobna stvar da pojedincu treba priznati široku slobodu izbora”, napisao je Vrhovni upravni sud kada je u rujnu 2009. odobrio Q. Istoga je dana jednoj ženi dopušteno da Ann-Christine promijeni u A-C, a jednom muškarcu da doda ime Madeleine.

Zakon o imenima iz 1982., koji je tada bio na snazi, zaustavljao je imena koja su očito neprikladna. Zakon iz 2017. izbacio je riječ „očito”. „Sada se traži samo da je ime neprikladno”, napisao je Upravni žalbeni sud u Stockholmu u jednom od slučajeva.

U prosincu 2019. Vrhovni upravni sud odobrio je prema novom zakonu tri dječačka imena. Ford nije bio toliko izrazito prezime da bi bio neprikladan. O imenu Prins, koje na švedskom znači „princ” i prvo je ime u nizu Prins Vilgot Olov Audan Vilhelm, sud je napisao da se može pretpostaviti da je kraljevska obitelj dobro poznata, pa se ime teško može zamijeniti s titulom. Za J je primijetio da je, prema Skatteverketu, 349 osoba već imalo J kao ime, pa jedno slovo teško može kršiti švedski običaj imenovanja. Dvoje od petero sudaca izdvojilo je mišljenje o imenima Prins i J, a u slučaju J napisali su da presuda o Q više ne vrijedi jer je zahtjev „očito” otpao.

Danska daje šest mjeseci i popis s kojeg se bira

Za dijete rođeno i nastanjeno u Danskoj, Finskoj ili Norveškoj Skatteverket kaže da se treba obratiti tamošnjim vlastima. U Danskoj dijete mora dobiti ime i prezime u roku od šest mjeseci od rođenja, a odlučuje onaj tko ima skrbništvo. Ime se daje na krštenju, gdje ga roditelji mogu zatražiti usmeno u razgovoru sa svećenikom, ili imenovanjem bez krštenja. Dijete rođeno u Sønderjyllandu mora dobiti ime prije krštenja, preko matičara općine u kojoj dijete živi. Ni krštenje ni imenovanje ne koštaju ništa.

Danska agencija za obiteljsko pravo, Familieretshuset, vodi popis odobrenih imena u koji se može pretraživati i koji se može suziti na ženska, muška ili unisex imena. Ime s popisa ne treba daljnju procjenu. Kim i Nikita nalaze se i na popisu za dječake i na popisu za djevojčice jer su rodno neutralna.

Svako drugo ime se procjenjuje i prema danskim smjernicama o imenima, koje vrijede od 1. siječnja 2023., mora biti pravo ime. Titule poput barona i princa nisu dopuštene, kao ni brojevi poput III, pa Prins, odobren u Švedskoj, u Danskoj ne bi prošao kao novo ime. Ime se mora moći pisati latiničnim slovima, biti razumno izgovorivo na danskom te ne smije biti ni neprikladno ni uvredljivo. Među nadimcima Potte je odbijen, a Stisser, Mulle i Tusse odobreni su.

Za razliku od Švedske, dansko ime ne smije označavati suprotni spol, osim ako podnositelj zahtjeva potpiše obrazac u kojem navodi da želja proizlazi iz doživljaja pripadnosti suprotnom spolu. Danska prati i poštivanje roka. Nakon pet mjeseci bez imena matičar podsjeća roditelje, zatim Familieretshuset određuje rok, a naposljetku slučaj ide policiji. Nedavanje imena djetetu na vrijeme može se kazniti novčanom kaznom.

Island ima registar imena i odbor za sve ostalo

Þjóðskrá, nacionalni registar Islanda, kaže da dijete mora dobiti ime prije navršenih šest mjeseci, na krštenju u Nacionalnoj crkvi ili u registriranoj vjerskoj organizaciji ili organizaciji svjetonazora, ili prijavom registru, pri čemu jedan roditelj ispunjava obrazac, a drugi ga potvrđuje. Nitko ne smije imati više od tri imena.

Registar Mannanafnaskrá sadrži sva odobrena islandska imena. Svako drugo ime treba, uz naknadu, odobrenje odbora za imena, mannanafnanefnd, čije odluke ne može preispitati nijedno drugo tijelo.

Prema sažetku lista Reykjavík Grapevine, ime mora moći dobiti nastavak za genitiv ili je u islandski ušlo uporabom, prilagoditi se islandskoj strukturi i pravopisu te ne smije posramiti nositelja. Šestog i jedanaestog kolovoza 2021., prema listu, odbor je donio 24 odluke. Bond, Apollo i Blár odobreni su, a posljednje je izvedeno iz imenice muškog roda blár, „plavo”, i sklanja se Blár, um Blá, frá Blá, til Blás. Skylar je odobren kao rodno neutralno ime. Gunnarson, Degen i Welding odbijeni su, a Octavius je prihvaćen kao ime, ali ne kao srednje ime.

Godine 1998. Björk Eiðsdóttir dala je kćeri ime Blær Bjarkardóttir Rúnarsdóttir. Tek je kasnije saznala da Blær, riječ muškog roda za lagani povjetarac, nije odobreno za djevojčice, i petnaest je godina kći bila upisana kao „Stúlka”. Njezin se slučaj oslanjao na ženu rođenu 1973. kojoj je ime bilo dopušteno te na ženska imena Auður i Ilmur, koja su također riječi muškog roda. Dana 31. siječnja 2013. Okružni sud u Reykjavíku presudio je da je uskrata imena djevojčici neustavna. Oddný Mjöll Arnardóttir, profesorica prava na Sveučilištu Islanda, pozdravila je presudu rekavši da je u skladu s ustavnom zaštitom privatnosti.

Njemačka traži prijavu rođenja u roku od tjedan dana, a imena prepušta sudovima

Njemački Zakon o osobnom statusu iz 2007. propisuje da se rođenje mora prijaviti u roku od tjedan dana Standesamtu, matičnom uredu koji vodi knjigu rođenih. Kod poroda u bolnici prijavu mora podnijeti upravitelj bolnice. U registar se upisuju imena i prezime djeteta te mjesto, dan, sat i minuta rođenja. Imena koja nisu odmah dana moraju se dostaviti u roku od mjesec dana, a može ih primiti i drugi Standesamt.

Nijedan zakon ne navodi dopuštena imena, kaže njemačka stranica o imenima Baby-Vornamen. Prvo odlučuje Standesamt, a ako kaže ne, preostaju sud ili drugo ime. Ime mora biti prepoznatljivo kao ime. Pfefferminze, „metvica”, odbijeno je, kao i cijela rečenica Frieden Mit Gott Allein Durch Jesus Christus, dok su Oleander i November upisani. Pravilo se ne primjenjuje uvijek dosljedno, kaže stranica.

Majka koja je svom novorođenom sinu htjela dati dvanaest imena, od Chenekwahow i Tecumseh do Henriko i Alessandro, ispitala je koliko imena dijete smije imati. Regionalni sud dopustio je četiri, Chenekwahow, Tecumseh, Migiskau i Ernesto, jer bi dvanaest bilo znatno opterećenje za dijete. Žalbeni sud u Düsseldorfu dodao je Kioma. U siječnju 2004. Savezni ustavni sud odbio je razmotriti majčinu pritužbu. Bez pravila o imenima u pravu o imenovanju roditelji su u načelu slobodni birati, napisao je sud, ali ta sloboda prestaje ondje gdje ugrožava dobrobit djeteta.

U prosincu 2008. slučaj je krenuo u suprotnom smjeru. Hinduistički par htio je svoje dijete nazvati samo Kiran, ime koje u Indiji nose i muškarci i žene. Standesamt je odbio jer ime samo ostavlja dvojbu o spolu djeteta te je tražio drugo ime koje bi je razriješilo. U vjeri roditelja drugo ime jednostavno nije moguće. Regionalni sud u Memmingenu stao je u studenome 2006. na njihovu stranu, žalbeni sud u Münchenu u veljači 2007. to je preinačio, a naposljetku je Savezni ustavni sud ukinuo odluku iz Münchena. Zakonodavac nije odredio da ime mora pokazivati spol djeteta, napisao je sud, a dobrobit djeteta ne zahtijeva takvo ograničenje.

Ime i vrijeme rođenja na posteru rođenja

Njemački registar bilježi i ime i minutu rođenja. Oba podatka nalaze se i na personaliziranom posteru rođenja tvrtke Lovely Baby Print, uz datum, težinu i duljinu, a beba je nacrtana u svojoj točnoj duljini pri rođenju, u mjerilu 1:1. Poster rođenja oblikujete sami na stranici. Nekoliko godina kasnije dijete može stati pokraj njega i vidjeti koliko je nekoć bilo maleno.

Osmislite vlastiti poster rođenja

Alat se otvara odmah. Sve možeš promijeniti prije narudžbe.

Izvori

  1. Skatteverket (u.å.). Ansök om namn för ett nyfött barn. Skatteverket. https://www.skatteverket.se/privat/folkbokforing/namn/ansokomnamnforettnyfottbarn.4.515a6be615c637b9aa49013.html, hämtad 13 november 2026.
  2. Familieretshuset (u.å.). Søg om navn til dit barn. Familieretshuset. https://familieretshuset.dk/emner/navne/soeg-om-navn-til-dit-barn/, hämtad 13 november 2026.
  3. Þjóðskrá Íslands (u.å.). Mannanöfn. Þjóðskrá Íslands. https://island.is/mannanofn, hämtad 13 november 2026.
  4. Familieretshuset (u.å.). Navnelister. Familieretshuset. https://familieretshuset.dk/emner/navne/navnelister/, hämtad 13 november 2026.
  5. Baby-Vornamen-Redaktion (2017). Regelungen des deutschen Namensrechts. Baby-Vornamen. https://www.baby-vornamen.de/Ratgeber/Namensgebung/Regelungen-des-deutschen-Vornamensrechts-23.php
  6. Beckett, Rex (2013). ’Stúlka’ Wins Right To Be ’Blær’. The Reykjavík Grapevine. https://grapevine.is/news/2013/02/01/stulka-wins-right-to-be-blaer/
  7. Sveriges riksdag (2016). Lag (2016:1013) om personnamn. Svensk författningssamling. https://www.riksdagen.se/sv/dokument-och-lagar/dokument/svensk-forfattningssamling/lag-20161013-om-personnamn_sfs-2016-1013/
  8. Skatteverket (u.å.). Byta förnamn. Skatteverket. https://www.skatteverket.se/privat/folkbokforing/namn/bytafornamn.4.76a43be412206334b89800020631.html, hämtad 13 november 2026.
  9. Sannemalm, Ann-Sofie (2018). Fler namn som Skatteverket säger nej till. SVT Nyheter Västmanland. https://www.svt.se/nyheter/lokalt/vastmanland/fler-namn-som-skatteverket-sager-nej-till
  10. Regeringsrätten (2009). RÅ 2009 ref. 55. Regeringsrätten. https://lagen.nu/dom/ra/2009:55
  11. Högsta förvaltningsdomstolen (2019). HFD 2019 ref. 57. Högsta förvaltningsdomstolen. https://lagen.nu/dom/hfd/2019:57
  12. Social-, Bolig- og Ældreministeriet (2022). Vejledning om navne, vejledning nr. 10409 af 19.12.2022. Themis. https://themis.dk/synopsis/docs/Lovsamling/Vejledning_om_navne_2023.html
  13. Thompson, Desirai (2021). New Names Added To National Registry. The Reykjavík Grapevine. https://grapevine.is/news/2021/08/25/names-added-to-national-names-registry/
  14. Gesetze im Internet (2007). Personenstandsgesetz (PStG) vom 19. Februar 2007. Gesetze im Internet. https://www.gesetze-im-internet.de/pstg/BJNR012210007.html
  15. BayernPortal (2026). Geburt; Anzeige. BayernPortal. https://www.bayernportal.de/dokumente/leistung/2999699649
  16. Bundesverfassungsgericht (2004). Zur Anzahl der Vornamen eines Kindes. Pressemitteilung Nr. 18/2004, Bundesverfassungsgericht. https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Pressemitteilungen/DE/2004/bvg04-018.html
  17. Bundesverfassungsgericht (2008). Beschluss vom 5. Dezember 2008, 1 BvR 576/07. Bundesverfassungsgericht. https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Entscheidungen/DE/2008/12/rk20081205_1bvr057607.html