Vaša korpa je prazna
Širom sveta
Kako sme da se zove beba? Zakoni o imenima u Švedskoj, Danskoj, Islandu i Nemačkoj
U Švedskoj imate tri meseca da kod švedske poreske uprave Skatteverket podnesete zahtev za ime i prezime deteta, a prvi zahtev je besplatan. Danska i Island daju šest meseci i vode spiskove odobrenih imena za bebe, dok Nemačka nema zakon o tome koja imena su dozvoljena, pa su granicu povukli sudovi. Na Islandu je jedna devojčica petnaest godina bila upisana u državni registar kao „Stúlka“, što znači „devojčica“, jer njeno ime nije bilo odobreno za žene.
Tri meseca za podnošenje zahteva za ime u Švedskoj
Zahtev podnosi staratelj deteta, a dete mora imati najmanje jedno ime i jedno prezime. Ako ste rodili u Švedskoj i prijavljeni ste kao stanovnik, obrazac stiže poštom. Rok je tri meseca od rođenja, a prvi zahtev ne košta ništa. Pravila su u Zakonu o ličnim imenima iz 2016. godine, koji važi od 1. jula 2017.
Ako propustite rok za prezime, dete dobija prezime roditelja koji ga je rodio. Za ime stižu opomene, a ako i tada ne podnesete zahtev, može vam biti izrečena kazna. Broj imena nije ograničen, a možete izabrati i ime koje se tradicionalno vezuje za suprotni pol.
Kasnija promena imena koštala je u novembru 2026. godine 250 kruna, plaća se unapred i ne vraća se ako ime bude odbijeno. Za dete mlađe od 12 godina potpisuju svi staratelji, a od 12 do 18 godina potpisuje i samo dete.
Švedski zakon isključuje tri vrste imena za bebe
Član 28 Zakona o ličnim imenima isključuje svako ime koje
- može izazvati zgražanje,
- se može pretpostaviti da će izazvati neprijatnost osobi koja će ga nositi, ili
- je iz nekog drugog razloga neprikladno kao ime.
Dva primera koja Skatteverket navodi za poslednju vrstu su ime previše slično prezimenu i ime koje sadrži brojeve. U aprilu 2018. SVT Västmanland, regionalna redakcija švedske javne televizije, objavio je primere imena koja je Skatteverket odbila, zajedno sa obrazloženjima službe.
- Lucifer se može smatrati uvredljivim i može izazvati neprijatnost nosiocu.
- Tholle ima značenje koje bi moglo izazvati neprijatnost nosiocu.
- Diaz je izrazito prezime, a prezimena kao imena ne odgovaraju švedskoj tradiciji davanja imena.
- Åby je naziv mesta i jezički ne može biti lično ime.
- Pysen jezički ne može da se smatra imenom i koristi se više kao nadimak.
- Money Penny je zaustavljeno jer Money znači novac.
Švedski sudovi su odobrili Q i J kao dečačka imena
Slovo Q prošlo je kroz tri suda. Jedan par želeo je da sina nazove Q, po likovima iz Džejmsa Bonda i Zvezdanih staza, kako su rekli. Skatteverket je odbila, procenivši da jedno slovo nije prikladno kao ime, a oba niža suda su se složila. „Izbor imena je toliko lična stvar da pojedincu mora biti priznata široka sloboda izbora“, napisao je švedski Vrhovni upravni sud kada je u septembru 2009. odobrio Q. Istog dana jedna žena je smela da promeni Ann-Christine u A-C, a jedan muškarac da doda ime Madeleine.
Tada je važio Zakon o imenima iz 1982. godine, koji je zaustavljao imena koja su očigledno neprikladna. Zakon iz 2017. izbacio je reč „očigledno“. „Sada se traži samo da ime bude neprikladno“, napisao je Upravni apelacioni sud u Stokholmu u jednom od slučajeva.
U decembru 2019. Vrhovni upravni sud odobrio je tri dečačka imena po novom zakonu. Ford nije imao toliko izražen karakter prezimena da bi bio neprikladan. O imenu Prins, na švedskom „princ“, prvom u nizu Prins Vilgot Olov Audan Vilhelm, sud je napisao da se članovi kraljevske porodice mogu smatrati dobro poznatim, pa se ime teško doživljava kao titula. Za J je sud primetio da je to slovo već nosilo 349 ljudi kao ime, prema podacima Skatteverket, pa se teško može reći da jedno slovo krši švedsku tradiciju imenovanja. Dvojica od petorice sudija izdvojila su mišljenje o imenima Prins i J, a u slučaju J su napisala da presuda o Q više ne važi, jer je zahtev za „očiglednošću“ ukinut.
Danska daje šest meseci i spisak sa kojeg možete birati
Za dete rođeno i nastanjeno u Danskoj, Finskoj ili Norveškoj, Skatteverket savetuje da se obratite tamošnjim vlastima. U Danskoj dete mora dobiti ime i prezime u roku od šest meseci od rođenja, a odlučuje onaj ko ima starateljstvo. Ime se daje na krštenju, gde ga roditelji mogu usmeno prijaviti u razgovoru sa sveštenikom, ili davanjem imena bez krštenja. Dete rođeno u Sønderjyllandu mora dobiti ime pre krštenja, preko matičara opštine u kojoj dete živi. Ni krštenje ni davanje imena ne košta ništa.
Danska agencija za porodično pravo Familieretshuset vodi pretraživ spisak odobrenih imena, koji možete suziti na devojačka, dečačka ili unisex imena. Ime sa spiska ne zahteva dalju procenu. Kim i Nikita nalaze se i na spisku za dečake i na spisku za devojčice, jer su rodno neutralna.
Svako drugo ime se procenjuje i, prema danskim smernicama o imenima, na snazi od 1. januara 2023, mora biti pravo ime. Titule poput baron i princ nisu dozvoljene, kao ni brojevi poput III, pa Prins, odobren u Švedskoj, ne bi prošao kao novo ime u Danskoj. Ime mora moći da se zapiše latiničnim slovima, da se razumno izgovara na danskom i da ne bude neprikladno ni uvredljivo. Među nadimcima, Potte je odbijen, a Stisser, Mulle i Tusse su odobreni.
Za razliku od Švedske, dansko ime ne sme označavati suprotni pol, osim ako podnosilac potpiše obrazac u kojem navodi da želja proističe iz osećaja pripadnosti suprotnom polu. Danska i prati rok. Ako dete posle pet meseci nema ime, matičar podseća roditelje, zatim Familieretshuset određuje rok, i na kraju slučaj ide policiji. Ako detetu ne date ime na vreme, može se kazniti novčanom kaznom.
Island ima registar imena i komisiju za sve ostalo
Þjóðskrá, nacionalni registar Islanda, navodi da dete mora dobiti ime pre nego što navrši šest meseci, na krštenju u Narodnoj crkvi ili u registrovanoj verskoj ili svetonazorskoj organizaciji, ili prijavom registru, gde jedan roditelj popunjava obrazac, a drugi ga potvrđuje. Niko ne sme imati više od tri imena.
Registar Mannanafnaskrá sadrži sva odobrena islandska imena. Svako drugo ime mora uz naknadu odobriti komisija za imena, mannanafnanefnd, čije odluke nijedan drugi organ ne može preispitati.
Prema sažetku lista Reykjavík Grapevine, ime mora moći da dobije nastavak za genitiv ili da je u islandski ušlo upotrebom, da se prilagodi islandskoj strukturi i pravopisu i da ne zbunjuje svog nosioca. Komisija je 6. i 11. avgusta 2021, izvestio je list, donela 24 odluke. Bond, Apollo i Blár su odobreni, poslednje izvedeno od imenice muškog roda blár, „plavo“, a menja se ovako: Blár, um Blá, frá Blá, til Blás. Skylar je odobreno kao rodno neutralno ime. Gunnarson, Degen i Welding su odbijeni, a Octavius je prihvaćen kao ime, ali ne kao srednje ime.
Godine 1998. Björk Eiðsdóttir dala je ćerki ime Blær Bjarkardóttir Rúnarsdóttir. Tek kasnije je saznala da Blær, reč muškog roda za lagani povetarac, nije odobreno za devojčice, i petnaest godina ćerka je bila upisana kao „Stúlka“. Njen slučaj oslanjao se na jednu ženu rođenu 1973. kojoj je ime bilo dozvoljeno i na ženska imena Auður i Ilmur, koja su takođe reči muškog roda. Okružni sud u Rejkjaviku je 31. januara 2013. presudio da je uskraćivanje imena devojčici bilo protivustavno. Oddný Mjöll Arnardóttir, profesorka prava na Univerzitetu Islanda, pozdravila je presudu i rekla da je u skladu sa ustavnom zaštitom privatnosti.
Nemačka traži prijavu rođenja u roku od nedelju dana, a imena prepušta sudovima
Nemački Zakon o ličnom stanju iz 2007. propisuje da se rođenje mora prijaviti u roku od nedelju dana kod Standesamt, matične službe koja vodi matičnu knjigu rođenih. Kod rođenja u bolnici prijavu mora podneti rukovodilac bolnice. U registar se upisuju imena i prezime deteta, kao i mesto, dan, sat i minut rođenja. Imena koja nisu data odmah moraju se dostaviti u roku od mesec dana, a može ih primiti i drugi Standesamt.
Nijedan zakon ne nabraja dozvoljena imena, navodi nemački sajt o imenima Baby-Vornamen. Prvo odlučuje Standesamt, a ako odbije, ostaju sud ili drugo ime. Ime mora biti prepoznatljivo kao ime. Pfefferminze, nana, odbijeno je, kao i cela rečenica Frieden Mit Gott Allein Durch Jesus Christus, dok su Oleander i November upisani. Pravilo se ne primenjuje uvek dosledno, navodi sajt.
Majka koja je novorođenom sinu želela da da dvanaest imena, od Chenekwahow i Tecumseh do Henriko i Alessandro, ispitala je koliko imena dete sme imati. Nemački zemaljski sud dozvolio je četiri, Chenekwahow, Tecumseh, Migiskau i Ernesto, jer bi dvanaest imena znatno opteretilo dete. Apelacioni sud u Diseldorfu dodao je Kioma. U januaru 2004. nemački Savezni ustavni sud odbio je da razmotri majčinu žalbu. Pošto imensko pravo nema pravila o imenima, roditelji su u principu slobodni da biraju, napisao je sud, ali ta sloboda prestaje tamo gde ugrožava dobrobit deteta.
U decembru 2008. jedan slučaj je išao u suprotnom smeru. Hinduistički par želeo je da dete zove samo Kiran, ime koje u Indiji nose i muškarci i žene. Standesamt je odbio jer je ime samo po sebi ostavljalo sumnju u pol deteta i zatražio je drugo ime koje bi je otklonilo. U veri roditelja drugo ime jednostavno nije moguće. Zemaljski sud u Memingenu stao je na njihovu stranu u novembru 2006, apelacioni sud u Minhenu je to preinačio u februaru 2007, a na kraju je Savezni ustavni sud poništio odluku iz Minhena. Zakonodavac nije odlučio da ime mora pokazivati pol deteta, napisao je sud, a dobrobit deteta ne zahteva takvo ograničenje.
Ime i vreme rođenja na posteru rođenja
Nemački registar beleži i ime i minut rođenja. Oba podatka nalaze se i na personalizovanom posteru rođenja kompanije Lovely Baby Print, zajedno sa datumom, težinom i dužinom, a beba je nacrtana u tačnoj dužini koju je imala pri rođenju, u razmeri 1:1. Svoj poster rođenja osmišljavate sami na sajtu. Nekoliko godina kasnije, dete može da stane pored njega i vidi koliko je nekada bilo malo.
Alat se otvara odmah. Sve možete promeniti pre porudžbine.
Izvori
- Skatteverket (u.å.). Ansök om namn för ett nyfött barn. Skatteverket. https://www.skatteverket.se/privat/folkbokforing/namn/ansokomnamnforettnyfottbarn.4.515a6be615c637b9aa49013.html, hämtad 13 november 2026.
- Familieretshuset (u.å.). Søg om navn til dit barn. Familieretshuset. https://familieretshuset.dk/emner/navne/soeg-om-navn-til-dit-barn/, hämtad 13 november 2026.
- Þjóðskrá Íslands (u.å.). Mannanöfn. Þjóðskrá Íslands. https://island.is/mannanofn, hämtad 13 november 2026.
- Familieretshuset (u.å.). Navnelister. Familieretshuset. https://familieretshuset.dk/emner/navne/navnelister/, hämtad 13 november 2026.
- Baby-Vornamen-Redaktion (2017). Regelungen des deutschen Namensrechts. Baby-Vornamen. https://www.baby-vornamen.de/Ratgeber/Namensgebung/Regelungen-des-deutschen-Vornamensrechts-23.php
- Beckett, Rex (2013). ’Stúlka’ Wins Right To Be ’Blær’. The Reykjavík Grapevine. https://grapevine.is/news/2013/02/01/stulka-wins-right-to-be-blaer/
- Sveriges riksdag (2016). Lag (2016:1013) om personnamn. Svensk författningssamling. https://www.riksdagen.se/sv/dokument-och-lagar/dokument/svensk-forfattningssamling/lag-20161013-om-personnamn_sfs-2016-1013/
- Skatteverket (u.å.). Byta förnamn. Skatteverket. https://www.skatteverket.se/privat/folkbokforing/namn/bytafornamn.4.76a43be412206334b89800020631.html, hämtad 13 november 2026.
- Sannemalm, Ann-Sofie (2018). Fler namn som Skatteverket säger nej till. SVT Nyheter Västmanland. https://www.svt.se/nyheter/lokalt/vastmanland/fler-namn-som-skatteverket-sager-nej-till
- Regeringsrätten (2009). RÅ 2009 ref. 55. Regeringsrätten. https://lagen.nu/dom/ra/2009:55
- Högsta förvaltningsdomstolen (2019). HFD 2019 ref. 57. Högsta förvaltningsdomstolen. https://lagen.nu/dom/hfd/2019:57
- Social-, Bolig- og Ældreministeriet (2022). Vejledning om navne, vejledning nr. 10409 af 19.12.2022. Themis. https://themis.dk/synopsis/docs/Lovsamling/Vejledning_om_navne_2023.html
- Thompson, Desirai (2021). New Names Added To National Registry. The Reykjavík Grapevine. https://grapevine.is/news/2021/08/25/names-added-to-national-names-registry/
- Gesetze im Internet (2007). Personenstandsgesetz (PStG) vom 19. Februar 2007. Gesetze im Internet. https://www.gesetze-im-internet.de/pstg/BJNR012210007.html
- BayernPortal (2026). Geburt; Anzeige. BayernPortal. https://www.bayernportal.de/dokumente/leistung/2999699649
- Bundesverfassungsgericht (2004). Zur Anzahl der Vornamen eines Kindes. Pressemitteilung Nr. 18/2004, Bundesverfassungsgericht. https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Pressemitteilungen/DE/2004/bvg04-018.html
- Bundesverfassungsgericht (2008). Beschluss vom 5. Dezember 2008, 1 BvR 576/07. Bundesverfassungsgericht. https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Entscheidungen/DE/2008/12/rk20081205_1bvr057607.html