Besplatna dostava 30-dnevna garancija zadovoljstva

Širom sveta

Ime sedmog dana, pirinčani kolačići stotog dana: prve proslave u životu beba

U Japanu beba često dobija ime sedmog dana, pa se proslava tog dana naziva i ceremonija davanja imena. Jevrejski dečaci dobijaju svoje hebrejsko ime osmog dana, dok se druge proslave čekaju mesec dana ili, kao u Koreji, čak do stotog dana. Za proslavu bez crkve primer može biti Norveška, gde nešto više od 2.000 dece godišnje dobije nereligijsku proslavu davanja imena, navnefest.

U Egiptu rodbina udara u avan pored bebe

Hamza Ibrahim Muhammad imao je sedam dana kada se rodbina okupila u porodičnoj kući nadomak Mansure, grada u delti Nila. Roditelji su razmišljali da otkažu proslavu, ali je porodica odlučila da se drži tradicije, naročito posle Hamzinog teškog početka sa žuticom i problemima s disanjem.

Jedan rođak predvodio je povorku udarajući tučkom u avan. Hamzina majka, Israa Saad Diab, prešla je preko obrednog prinosa i užarenog ugljevlja, a gosti su pili moghat, skupi biljni napitak koji bi trebalo da podstakne stvaranje mleka kod žena koje doje. Hamza je sve to prespavao, izvestila je američka radio-mreža NPR u julu 2011.

Proslava se zove sebou’, što znači „sedmi“. Prema NPR-u, slavlje u čast bebe koja je preživela prvih sedam dana života hiljadama godina star je egipatski običaj, a sebou’ je prvobitno bio ceremonija davanja imena. Ima paganske korene, ali su ga prilagodili i muslimani i hrišćani.

Egipatski informativni sajt Egyptian Streets opisuje kako to obično izgleda, i za devojčice i za dečake, i u muslimanskim i u koptskim porodicama. Beba se stavlja u sito. Nekada je sito stajalo na visokom stolu, uz tradicionalni ibrik za dečake i glinene krčage za devojčice, ali se danas sito s detetom spušta na pod.

Stariji rođaci, najčešće baka, udaraju u bakarne avane i napevaju bebi zapovesti da sluša roditelje. Žene pale tamjan i prekoračuju sito, sedam koraka za koje se veruje da teraju urokljive oči, ponavljajući „prvi korak u ime Boga, drugi u ime Boga, ...“

Sva ta buka oko bebe stare sedam dana ima nekoliko objašnjenja. NPR piše da glasni zvuci treba da izgrade bebin karakter i da dete učine hrabrim. Egyptian Streets navodi jednu teoriju o tome zašto baš sedmi dan: stari Egipćani su navodno verovali da novorođenčadi tada počinje da se razvija sluh. „Sam ritual se svodi na to da se novorođenče posavetuje kako da otera zle duhove, da se ojača, da mu se da, znate, hrabrost i volja za život“, rekla je za NPR Hania Sholkamy, antropološkinja sa Američkog univerziteta u Kairu.

Na akiki se kosa brije i meri naspram srebra

U novije vreme muslimani u Egiptu počeli su da novorođenče proslavljaju akikom, islamskim obredom, piše Egyptian Streets. I ona se održava sedmog dana: žrtvuje se ovca, a meso se deli prijateljima, rodbini i onima kojima je potrebno.

Indonežanski informativni sajt detik objašnjava ovaj običaj hadisom, jednom od prenetih izreka proroka Muhameda. Prema njemu, dečak je „u zalogu“ za svoju akiku, životinju koja se kolje sedmog dana, a istog dana dobija ime i brije mu se kosa. Drugi hadis koji sajt navodi kaže da se za dečaka kolju dve koze, a za devojčicu jedna. Među uslovima koje sajt nabraja jesu da se kosa izmeri naspram srebra i da se njena vrednost podeli siromašnima.

Jordansko Odeljenje za fetve, koje odgovara na pitanja građana o islamskom pravu, dobilo je pitanje da li kosu novorođene devojčice treba obrijati ili samo kratko ošišati. Odgovor je bio da je brijanje sunnet, odnosno preporučeno, i za dečake i za devojčice. Kosu treba skinuti brijačem, a ne makazama. Ko se boji da ne povredi bebu, može to da prepusti nekome iskusnom ili da kosu ošiša što kraće električnom mašinicom.

Prema učenjacima koje odeljenje citira, težinu kose treba dati u zlatu u dobrotvorne svrhe. Predanje koje fetva navodi kao oslonac odnosi se na Prorokovu kćer Fatimu, koja je izmerila kosu četvoro dece i dala istu težinu u srebru.

Japanska ceremonija davanja imena daje imenu mesto u domu

U Japanu se proslava sedmog dana piše お七夜, znacima za „sedam“ i „noć“. Prema sajtu za roditelje japanske kompanije Meiji, beba tog dana često dobija ime, pa se proslava naziva i 命名式, „ceremonija davanja imena“. Najbliži porodici pozivaju se da čuju ime.

Ime se ispisuje na list za ime, 命名書. Svečani način je da se list japanskog papira presavije na tri dela i da se u sredinu upiše bebino ime, gore desno očevo ime i bebin srodnički odnos prema njemu, a dole levo datum rođenja.

List se stavlja pored kućnog oltara, šintoističkog ili budističkog, ili u nišu u sobi. Ako nema oltara, dovoljno je ispisati ime i datum rođenja na list papira za kaligrafiju. Zatim se može staviti na policu ili na zid kod bebinog uzglavlja.

Jevrejski dečaci dobijaju ime osmog dana

U jevrejskoj tradiciji dečak dobija svoje jevrejsko ime tek posle obrezivanja, bris mile, osmog dana. Dan rođenja računa se kao prvi dan, pa dečak rođen u utorak po podne ima bris sledećeg utorka, piše Aish, jevrejska neprofitna organizacija. Ceremonija se odlaže ako beba ima žuticu ili postoji neki drugi zdravstveni rizik.

Običaj je da niko ne čuje ime pre nego što ga dete zvanično dobije. Tokom obrezivanja bebu drži sandek, često deda ili ugledni rabin, a Aish tu ulogu naziva najvećom čašću. Onaj ko izgovara blagoslove zatim objavljuje ime, a sledi svečani obrok. Devojčica dobija ime tokom javnog čitanja Tore, a proslava za nju ne mora da se održi odmah posle rođenja.

Posle mesec dana japanske porodice odlaze u svetilište

U Japanu, kada beba napuni otprilike mesec dana, porodica odlazi u svetilište lokalnog božanstva zaštitnika i moli se za detetovo buduće zdravlje i sreću. Ta poseta zove se お宮参り, a prema Meiji-ju obavlja se oko 31. dana za dečake i 32. dana za devojčice, mada se to razlikuje od kraja do kraja. Sajt savetuje da se ne bude previše strog oko datuma. Umesto toga, porodica može da izabere dan kada otac ne radi, a beba je dobro raspoložena.

Mesec dana je prag i u jevrejskoj tradiciji. Prvorođeni sin koji ispunjava određene uslove otkupljuje se u ceremoniji koja se zove Pidyon HaBen, ne pre 31. dana i u protivvrednosti pet srebrnih šekela, prema Aish-u. U Sjedinjenim Državama ponekad se koristi pet srebrnih dolara Liberty. Devojčice ne prolaze kroz ovu ceremoniju.

Četiri meseca kod Haka, sto dana u Koreji

U tradiciji naroda Haka i dečaci i devojčice proslavljaju se sa četiri meseca, prema rečniku hakka jezika tajvanskog Ministarstva prosvete. Baka po majci obezbeđuje odeću od glave do pete, kao i za proslavu prvog meseca i za prvi rođendan.

Nekada je taj dan uključivao 收涎, „skupljanje bala“. Keksići su se nizali na crveni pamučni konac i kačili bebi oko vrata, uvek u parnom broju: 12, 24 ili 36. Majka je nosila bebu do rodbine i komšija.

Namerno se birala starija osoba da keksićem prebriše bebina usta kako bi upio pljuvačku, u nadi da će dete doživeti isto toliko godina. Verovalo se da će tada balavljenje prestati. Fotografija u rečniku prikazuje stariju osobu kako to radi. Snimljena je u Neipuu 1981, kada je jedan par proslavljao četiri meseca trećeg sina svoje kćeri.

Koreja slavi baegil, bebin stoti dan. Niko tačno ne zna kada je običaj nastao, piše Gwangju News, časopis na engleskom jeziku u Koreji, jer se razvijao postepeno kao narodna tradicija i nijedan sačuvani zapis ne pokazuje kada. Smrtnost odojčadi u Koreji bila je izuzetno visoka do sredine 20. veka, i u tom svetlu lako je razumeti zašto je stoti dan postao razlog za slavlje, piše časopis.

Posle rođenja porodice su ispred kuće kačile sveto konopče od slame, geumjul, da bi odbile nepozvane posetioce, jer su oni mogli da unesu bolest ili zle duhove. Na proslavi stotog dana služio se baekseolgi: beli pirinčani kolačići kuvani na pari. Slog baek može da znači i „beo“ i „sto“, a kolačić nosi želju da dete poživi sto godina.

Pirinčani kolačići delili su se rodbini i komšijama, ali i ljudima koji nisu bili pozvani. Cilj je bio sto primalaca, ali nije bilo važno da se taj broj zaista dostigne, piše Gwangju News, jer je sam gest bio dovoljan. Bebi se tog dana često prvi put šišala kosa, što se danas više ne radi redovno.

Danas, kada je smrtnost odojčadi niska, veći deo pažnje preuzeo je prvi rođendan, piše časopis. Većina porodica i dalje slavi baegil, a mnoge naprave nekoliko fotografija kod kuće ili u foto-studiju, pa zatim s porodicom podele jednostavan obrok i pirinčane kolačiće.

U Japanu se お食い初め, „prvi obrok“, priređuje kada beba ima 100–120 dana, uz želju da detetu nikada ne nedostaje hrane. Meiji pominje crveni pirinač i pečenu ribu kojoj su ostavljeni glava i rep.

Sa crkvom ili bez nje u nordijskim zemljama

U Švedskoj je broj krštenja u Švedskoj crkvi i 2018. i 2019. odgovarao otprilike 40 odsto broja rođenih, prema crkvenoj statistici koju je preneo švedski javni servis SVT. Pandemijske 2020. udeo je pao na 27,5 odsto, a 2022. i 2023. ponovo je bio oko 40 odsto. „Pre pandemije veoma retko smo imali braću i sestre koji se krste u isto vreme“, rekla je za SVT Marie Rehnstam, sveštenica koja vodi parohiju Enskede-Årsta u Stokholmu.

Od 1988. norveška organizacija Human-Etisk Forbund nudi navnefest, nereligijsku ceremoniju koja se održava kada dete dobija ime, prema norveškoj enciklopediji Store norske leksikon. Održava se za više dece odjednom u gradskoj većnici, domu kulture ili sličnom prostoru, uz govor i program poput muzike i čitanja poezije. Roditelji i dete dobijaju pločicu s imenom. Nešto više od 2.000 dece godišnje proslavi se navnefestom u Norveškoj.

U Finskoj se krštenje najčešće obavlja u roku od dva do tri meseca od rođenja, piše Evangelističko-luteranska crkva Finske. Na krštenju sveštenik zamoli roditelje da izgovore ime koje su izabrali, a posle toga ga upisuje u crkvene knjige i u registar stanovništva. Ime mora da se prijavi u registar Agencije za digitalne i populacione podatke u roku od tri meseca od rođenja.

Od lista za ime do postera rođenja

Japanski list za ime može da visi na zidu kod bebinog uzglavlja, a na norveškom navnefestu porodica dobija pločicu s imenom. Lovely Baby Print pravi postere rođenja na kojima je beba nacrtana u svojoj tačnoj dužini na rođenju, u razmeri 1:1, sa imenom, datumom, vremenom, težinom i dužinom. Svoj poster rođenja dizajnirate na sajtu, a Lovely Baby Print ga štampa. Može biti poklon za krštenje ili poklon za davanje imena, a godinama kasnije dete može da stane pored njega i vidi koliko je nekada bilo malo.

Poklon za krštenje i poklon za davanje imena od Lovely Baby Print

Alat se otvara odmah. Sve možete promeniti pre porudžbine.

Izvori

  1. Meiji (u.å.). 赤ちゃん歳時記リスト. ほほえみクラブ 育児応援サイト, Meiji Co., Ltd. Hämtad 13 november 2026. https://www.meiji.co.jp/smartphone/baby/club/category/study/infant_record/st_infant_record154.php
  2. Lev, Dov (u.å.). Jewish Laws and Traditions after Birth. Aish. Hämtad 13 november 2026. https://aish.com/20-infancy-2/
  3. Dooley, Diane (2026). Korea's 100-Day Celebration: The Baegil. Gwangju News. https://gwangjunewsgic.com/history-tradition/koreas-100-day-celebration-the-baegil/
  4. Dybdahl, Audun (2024). Navnefest. Store norske leksikon. https://snl.no/navnefest
  5. Nelson, Soraya Sarhaddi (2011). At 7 Days, Egyptian Babies Mark First Rite Of Passage. NPR, publicerad via KUNC. https://www.kunc.org/npr-news/2011-07-29/at-7-days-egyptian-babies-mark-first-rite-of-passage
  6. Rafik, Farah (2022). Al Sebou': Halaatak Bergalatak, and the Egyptian Baby Shower. Egyptian Streets. https://egyptianstreets.com/2022/07/16/al-sebou-halaatak-bergalatak-and-the-egyptian-baby-shower/
  7. Safitri, Amelia Ghany (2024). Aqiqah: Pengertian, Dalil, dan Syaratnya. detikHikmah. https://www.detik.com/hikmah/khazanah/d-7551232/aqiqah-pengertian-dalil-dan-syaratnya
  8. General Iftaa' Department, Jordanien (2010). It is Sunnah to Shave the Hair of the Newborn (Male or Female). Fatwa nr 461. https://www.aliftaa.jo/research-fatwa-english/461/-It-is-Sunnah-to-Shave-the-Hair-of-the-Newborn-Male-or-Female
  9. 劉淑貞 (u.å.). 做四個月. Hakka Dictionary, Taiwans utbildningsdepartement. Hämtad 13 november 2026. https://hakkadict.moe.edu.tw/static/resource/禮俗/110_029_做四個月.pdf
  10. Mellbert, Annie och Sima, Lotta (2024). Andelen dop på väg tillbaka till samma nivå som innan pandemin. SVT Nyheter. https://www.svt.se/nyheter/inrikes/andelen-dop-pa-vag-tillbaka-till-samma-niva-som-innan-pandemin
  11. Evangelisk-lutherska kyrkan i Finland (u.å.). Ristiäiset – lapsen ensimmäinen juhla. Hämtad 13 november 2026. https://evl.fi/perhejuhlat-ja-pyhat/ristiaiset/