Besplatna dostava 30-dnevna garancija zadovoljstva

Širom sveta

Pokloni za bebe širom sveta: šta pokloniti, kada i šta je tabu

Kada bi beba u Koreji navršila sto dana života, rođaci su dolazili i izbliza i izdaleka s novcem, pirinčem, belim koncem i rezancima. Ako je beba bila bolesna, slavlja nije bilo, jer se verovalo da bi ono tada moglo da naškodi detetu. Pokloni su čekali dok beba ne bude van opasnosti, a i u drugim delovima sveta poklon za bebu na sličan način ima zadatak koji prevazilazi sam predmet.

On čeka dok beba ne bude bezbedna, obezbeđuje hranu i odmor porodilji, vezuje dete za druge ljude i, na kraju, daje ga sama porodica s novom bebom. Ti zadaci ujedno odgovaraju i na ono što vas možda zanima pre nego što odete u posetu nekome ko je tek dobio bebu: šta da ponesete, kada da dođete i šta da izbegnete.

Pokloni čekaju dok beba ne bude bezbedna

Čekanje može da počne i pre rođenja. Jedan rabin u tekstu za jevrejski pokret Habad opisuje običaj da se za bebu pre rođenja ne kupuje ništa veće, osim stvari koje su potrebne odmah. U fusnoti navodi da je običaj prilično raširen, ali kaže da za njega nije pronašao izvor.

Običaj je povezan sa zlim očima, verovanjem da slavlje pre rođenja može da donese nesreću majci ili bebi, piše drugi rabin na jevrejskom sajtu JewishBoston. Ista zamisao postoji i u čestitkama. Trudnici se tradicionalno želi b’sha’ah tovah ’u dobar čas’. Mazel tov ’čestitamo’ čuva se dok beba ne stigne. Auto-sedište u kojem će se beba voziti kući ipak mora da se kupi unapred, a neki parovi ono što su kupili ne raspakuju dok se beba ne rodi.

Obrazovni sajt Judaism 101 navodi i razlog koji nema veze sa sujeverjem. Bilo je vreme kada su spontani pobačaji, mrtvorođenja i smrt odojčadi bili prilično česti. Roditelj koji je izgubio očekivano dete mogao je da ostane s poklonima koje je trebalo vratiti, i svaki put bi se rana ponovo otvorila.

Ipak, mnogi jevrejski parovi danas prave bebi šover, navodi isti sajt, i mogu da se uvrede ako ga prijatelji ne organizuju. Na bebi šoveru porodica ili prijatelji trudnice priređuju zabavu za nju pre porođaja, prema jednoj američkoj enciklopediji istorije porodice. Ona tada bude obasuta stvarima koje će joj pomoći da se brine o bebi. Savet sajta Judaism 101 jeste da se poštuju želje roditelja. Ako oni žele da čekaju, čeka i poklon.

U Japanu se čeka duže, do sedme noći posle rođenja. Tada beba dobija ime i predstavlja se na ceremoniji davanja imena, piše jedan japanski sajt o praznicima i kalendaru. Zašto baš sedma? Kaže se da božanstvo rođenja, koje bdi nad majkom i detetom pre i posle porođaja, te noći odlazi kući. Prema sajtu, verovanje je verovatno nastalo zato što je nekada, kada su higijena i ishrana bili lošiji nego danas, mnogo novorođenčadi umiralo pre nego što bi navršilo sedmi dan.

Prvobitno je plemstvo slavilo nekoliko noći: prvu, treću, petu, sedmu i devetu. Vremenom je, kako se kaže, ostala samo sedma, a običaj se, izgleda, proširio i među običnim svetom. Sašimi na svečanoj trpezi slaže se u tri reda od tri, pet i sedam parčića, za treću, petu i sedmu noć.

Najduže se čeka u Koreji, i to iz istog razloga. Običaj stotog dana potiče iz vremena kada medicina nije bila dovoljna, a smrtnost odojčadi bila visoka upravo tih dana, prema korejskoj enciklopediji Encyclopedia of Korean Culture. Danas opstaje kao tradicija.

Jevrejska tradicija, dakle, čeka do rođenja, Japan do sedme noći, a Koreja do stotog dana. Sve tri čekanje objašnjavaju decom koja nekada nisu preživela. Japanski sajt ipak dodaje da se slavlje danas može održati i nekog drugog dana, a ne sedmog, kada su majka i beba dobro.

Poklon za bebu za celu porodicu

Sledeći zadatak tiče se same majke. Asande Bonyo (91), iz naroda Luo u Keniji, rodila je osmoro dece kod kuće. Posle svakog porođaja druge žene njenog muža i drugi iz njene zajednice donosili su hranu i poklone. Seća se da se najedala ribe i aroruta, skrobnog povrća za koje se smatralo da ima lekovita svojstva, i da se na rad na imanju nije vraćala više od mesec dana. „Kuvali su za tebe, a ti si samo jela“, kaže ona u reportažnoj knjizi o prvoj godini roditeljstva u četiri zemlje.

Stvari su se zaista promenile, kaže. Danas možeš da gladuješ, a da nikoga nije briga.

Ista ideja, da su porodilji hrana i odmor potrebniji od stvari, provlači se kroz savete švajcarskog sajta za roditelje Familienleben. Poklon za nove roditelje koji im donosi vreme ili odmor često raduje duže od još jednog komada odeće, piše sajt. Savetuje da ponudite nešto konkretno, na primer da u utorak svratite sa supom i operete sudove, i da pitate da li im to odgovara. Prvo se raspitajte o intolerancijama, vegetarijanskoj ishrani ili verskim pravilima u vezi s hranom.

Odeću je bolje kupiti nekoliko brojeva veću, veličinu 68 ili 74 umesto 50 ili 56, i to za godišnje doba u kojem će bebi biti taman. Mali poklon za starijeg brata ili sestru znači da sva pažnja neće pasti samo na bebu.

Neki pokloni nisu za novorođenče

Isti sajt navodi i šta može da sačeka, a šta beba uopšte ne bi trebalo da ima. Plišana igračka može da stoji na polici prve godine. Beba ne bi trebalo da nosi ogrlice ni narukvice, uključujući i ćilibarske ogrlice, ni danju ni dok spava.

Švedske zdravstvene službe i institucije daju slične savete. Iznenadna smrt odojčeta veoma je retka, otprilike 1 na 6.000 beba u Švedskoj, prema sajtu 1177, savetodavnom sajtu švedske zdravstvene službe. Ipak, savet je da lice bebe bude slobodno od ćebadi, jastuka i velikih plišanih igračaka, jer se teže diše ako je lice prekriveno. Deca mlađa od tri godine ne bi trebalo da imaju ni igračke sa sitnim delovima, malim lopticama ili dugačkim kanapima, savetuje Konsumentverket, švedska državna agencija za zaštitu potrošača.

Pokloni pokazuju kome beba pripada

Treći zadatak tiče se ljudi kojima će dete pripadati. U velikom delu Latinske Amerike krštenje povezuje roditelje i kumove vezom koja ponekad ima veću težinu od krvnog srodstva i braka, piše Roland Armando Alum u časopisu Anthropology News Američkog antropološkog udruženja. Od kumova se očekuje da snose određene troškove za kumče i za slavlje posle krštenja. Alum je i sam postao kum dvoje dece iz iste porodice u jednom selu u Puebli, u Meksiku.

I bake i deke imaju svoje ustaljene poklone. Na stoti dan u Koreji baka po majci darivala je ćebence, kašiku i štapiće za jelo, kao i činiju za pirinač, a beba je prvi put nosila odeću u boji umesto bele. Deo prve kose bi se odsekao, prema narodnom verovanju najbolje da to učini tetka po ocu.

Za sedmu noć u Japanu roditelji majke daju novac za bebinu prvu odeću, a roditelji oca novac za igračke, piše japanski sajt. Kao i u Koreji, svaka strana porodice ima svoj deo. Danas par na slavlje često poziva i jedne i druge roditelje.

Kod Maora na Novom Zelandu ono što je vezivalo dete za porodicu mogla je biti pesma. Nekada su bake i deke ili roditelji obično komponovali oriori ’uspavanku’ za dete, prema pregledu literature o maorskom roditeljstvu pre dolaska Evropljana. Pevala se iznova i iznova, tako da je svako ko ju je čuo znao rodoslov deteta.

Porodica bebe daruje druge

Poslednji zadatak menja smer: sada daje porodica s novom bebom. Muslimanski običaj akika jeste žrtvovanje sedmog dana posle rođenja, ili kasnije, piše bangladeška enciklopedija Banglapedia. Prorok Muhamed je naložio svojim sledbenicima da za dečaka žrtvuju dva ovna ili jarca, a za devojčicu jednog. Trećina mesa ide siromašnima, trećina rodbini, a ostatak roditeljima i njihovim najbližima.

Istog dana bebi se obrije kosa, a šerijat, islamsko pravo, preporučuje da se težina kose u srebru ili zlatu podeli kao milostinja. Dete sedmog dana dobija i ime, baš kao u Japanu.

I u Japanu porodica daruje goste. Obrok sedme noći smatra se zahvalnošću za njihove poklone, a ko je dobio poklon povodom rođenja zahvaljuje se sopstvenim poklonom, prema japanskom sajtu.

Na slavlju stotog dana u Koreji postavljali su se beli konac i pirinač, kao želja za dug život i sreću bebe. Posle slavlja porodica je komšijama nosila kolače od pirinča. Ponegde su kolače dobijali i prolaznici, jer što više ljudi pojede, beba će duže živeti. Komšije koje su dobile kolače vraćale su činiju s novcem ili kanurom belog konca u njoj.

Poster rođenja ili zvezdana mapa posle rođenja

Lovely Baby Print pravi dve vrste postera koje su prikladne za poklon kada beba stigne. Na posteru rođenja beba je nacrtana tačno u dužini koju je imala pri rođenju, u razmeri 1:1, sa imenom, datumom, vremenom, težinom i dužinom. Zvezdana mapa prikazuje noćno nebo iznad mesta rođenja u minutu kada je beba rođena, sa imenom i trenutkom. Onaj ko poklanja sam dizajnira poster na sajtu prema podacima o bebi, pa se izrađuje tek kada beba stigne i može se pokloniti prilikom prve posete ili za krštenje.

Ako ste i sami dobili bebu, svoj poster rođenja ili zvezdanu mapu možete napraviti kad god poželite. Za nekoliko godina dete može da stane pored postera rođenja i vidi koliko je nekada bilo malo.

Poster rođenja i zvezdana mapa kao poklon za novorođenče

Alat se otvara odmah. Sve možete promeniti pre porudžbine.

Izvori

  1. Lim, S. (1995, reviderad 2023). 백일. 한국민족문화대백과사전 (Encyclopedia of Korean Culture). Academy of Korean Studies. https://encykorea.aks.ac.kr/Article/E0022291
  2. Citron, A. Laws and Customs of Childbirth – Parshat Tazria. Chabad, hämtad 16 november 2026. https://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/1217817/jewish/Laws-and-Customs-of-Childbirth.htm
  3. Sherman, P. (2013). Why don’t many Jewish couples have baby showers or buy things for their baby ahead of time? JewishBoston, 20 augusti 2013. https://www.jewishboston.com/read/why-dont-many-jewish-couples-have-baby-showers-or-buy-things-for-their-baby-ahead-of-time-i-also-heard-that-you-shouldnt-congratulate-a-jewish-woman-on-her-pregnancy-is-that-true/
  4. Rich, T. R. Birth and the First Month of Life. Judaism 101 (JewFAQ), hämtad 16 november 2026. https://www.jewfaq.org/birth
  5. Coleman, M. J. och Ganong, L. H. (red.) (2014). Baby Showers. The Social History of the American Family: An Encyclopedia, s. 99–100. Sage. doi:10.4135/9781452286143.n48. https://sk.sagepub.com/ency/edvol/embed/the-social-history-of-the-american-family/chpt/baby-showers
  6. Koyomigyouji. お七夜|お祝い事(子ども). 日本の行事・暦, hämtad 16 november 2026. https://koyomigyouji.com/oiwaigoto-shusan-oshichi.html
  7. Leonard, A. (2025). What Motherhood in Kenya Reveals About the Nature of Family. Literary Hub, 9 maj 2025, utdrag ur Four Mothers (Algonquin Books). https://lithub.com/what-motherhood-in-kenya-reveals-about-the-nature-of-family/
  8. Mahle, N. Geschenke zur Geburt und Taufe: Ideen, die Freude machen und entlasten. Familienleben, hämtad 16 november 2026. https://www.familienleben.ch/schwangerschaft/geburt/geschenke-zu-geburt-und-taufe-1410
  9. 1177 (2026). Plötslig spädbarnsdöd – förebyggande råd. 1177, uppdaterad 14 januari 2026. https://www.1177.se/Tema/Barn-och-foraldrar/Skador-och-olycksfall1/Barnsakerhet/Plotslig-spadbarnsdod---forebyggande-rad/
  10. 1177 (2026). Plötslig spädbarnsdöd – förebyggande råd (lättläst svenska). 1177, uppdaterad 14 januari 2026. https://www.1177.se/sv-se-x-ll/Dalarna/barn--gravid/att-skota-ett-nyfott-barn/plotslig-spadbarnsdod--forebyggande-rad/
  11. Konsumentverket (2026). Leksaker – tips kring säkerheten när du handlar till barn. Konsumentverket, granskad 11 juni 2026. https://www.konsumentverket.se/sakerhet-varor-tjanster/leksaker-konsument/
  12. Alum, R. A. (2024). The Continuing Relevance of Compadrazgo Spiritual Kinship in Latin America. Anthropology News, American Anthropological Association, 3 januari 2024. https://www.anthropology-news.org/articles/the-continuing-relevance-of-compadrazgo-spiritual-kinship-in-latin-america/
  13. Jenkins, K. och Mountain Harte, H. (2011). Traditional Maori Parenting: An Historical Review of Literature of Traditional Maori Child Rearing Practices in Pre-European Times. Te Kahui Mana Ririki. https://www.manamokopuna.org.nz/documents/131/Traditional-Maori-parenting.pdf
  14. Ali, S. A. (2021). Aqiqah. Banglapedia, Asiatic Society of Bangladesh. https://en.banglapedia.org/index.php/Aqiqah